Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. godine. Tekst Deklaracije napisali su Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić, okupljeni u povjerenstvu Upravnoga odbora Matice hrvatske. Deklaraciju je poduprlo osamnaest znanstvenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj, a u ime Instituta za jezik JAZU, danas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, potpisao ju je Slavko Pavešić, koji je sudjelovao i u izradbi teksta Deklaracije. Na tribini o Deklaraciji u Tovarniku u prosincu 1990. godine iznesena je zamisao da se u spomen na taj dokument od 13. ožujka (nadnevak prihvaćanja Deklaracije u Matici hrvatskoj) do 17. ožujka (nadnevak njezina objavljivanja) održavaju Dani hrvatskoga jezika. Prijedlog su prihvatili Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo, a 1997. godine, na 30. obljetnicu objavljivanja, Hrvatski je sabor odlučio da se Dani hrvatskoga jezika svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka. U tom bi razdoblju u svekolikome javnome životu, u tiskanim i elektroničkim medijima, a navlastito u znanosti, kulturi i školstvu, osobitu pozornost valjalo posvećivati vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi.

Više slika možete vidjeti u fotogaleriji.