Saznali smo:

- Nošnje pokazuju kako su se odijevali naši stari.

- Po nošnji se moglo prepoznati iz kojega kraja (mjesta) netko dolazi.

- Nekada su bile bijele boje, a najčešći ukras koji se stavljao je crveni pamuk.

- Tijekom vremena na nošnji su se dograđivali razni građanski elementi.

- Ukrasi su se izrađivali uz rukave, na prsima i uz rub suknje.

- Djevojke su imale otkrivenu kosu, a udane žene su stavljale nekakvu kapicu ili maramu.

- Cakne (dio frizure) su se radile sa šećerom ili sapunom.

- Djevojke i žene su sa voljele ukrašavati i nakitom, kažemo da su se „gizdale“.

- I mladići su se voljeli „gizdati“. Hrvati iz Austrije nosili su šešir ukrašen paunovim, fazanovim i šojkinim perjem, vrpcama i perlama.

- Mladić bi djevojci darivao jabuku, a ona njemu maramicu.

- Nošnja se danas nosi samo u folkloru, zato je muzeji čuvaju da znamo što su nekada nosili naši stari.

Vidjeli smo:

- Djevojačku nošnju iz Sladojevaca

- Nošnju iz okolice Splita

- Nošnju iz Imotske krajine

- Nošnju iz Baranje

- Svečanu nošnju za mladenku iz okolice Vinkovaca

- Nošnju iz okolice Đakova

- Momačku nošnju iz Bosne

- Šešir Hrvata iz Austrije

Nakon upoznavanja s nošnjama, folkloraši su svoje dojmove mogli izraziti crtežima.

Više slika možete vidjeti u fotogaleriji.

Iako se folklorom bave tek drugu godinu (svi su učenici drugog razreda), iza ovih mališana je već nekoliko nastupa (Božić, Agro Arca, Dan škole, Cvjetni korzo, Dani kruha). Jedan od najznačajnijih je svakako onaj na 18.Međunarodnoj smotri folklora, održanoj početkom rujna 2012. u Slatini.Organizatori smotre bili su Grad Slatina, KUD „ Dika“ i TZ grada Slatine.Za sve sudionike smotre pripremljen je prigodan domjenak, a najmlađe su organizarori počastili i sladoledom u gradskoj slastičarnici.

Više slika možete vidjeti u fotogaleriji.